Odluka Vlade FBiH da minimalna plaća bude 1.000 KM izazvala je burne reakcije. Oglašavaju se sindikati, poslodavci i radnici. Neki su zadovoljni, drugi nisu, a o posljedicama odluke govorili su i ekonomski stručnjaci.
Porezi i doprinosi na plaće značajno utječu na neto dohodak zaposlenika, ali i na troškove poslodavaca.
Drugačiji tretman
U Bosni i Hercegovini, osim izravnih poreza i doprinosa, određene dodatne naknade tretiraju se drugačije u odnosu na zemlje u okruženju.
Najveće opterećenje na plaće ima Federacija Bosne i Hercegovine. U FBiH ukupna stopa doprinosa iznosi 41,5 posto – 23 posto za PIO/MIO, 16,5 za zdravstveno i dva posto za nezaposlene, a porez na dohodak je fiksan (deset posto).
Manji bh. entitetu RS ukupna stopa doprinosa iznosi 33 posto – 17 posto za PIO/MIO, 12,5 posto za zdravstveno i 1,7 posto za ostale doprinose uz porez na dohodak od deset posto.
Kada gledamo zemlje regije, Crna Gora ima najnižu agregatnu stopu od 32,5 posto. Niži je i porez na dohodak u ovoj zemlji (devet posto).
U Hrvatskoj je kolektivna stopa doprinosa 37,2 posto, a porez na dohodak kod nas je progresivan. Naime, za prihode do 4000 eura porez je 24 posto, a za iznose iznad toga 36 posto.
Kada je riječ o Srbiji, ukupna stopa doprinosa je 37,8 posto, dok je porez na dohodak u ovoj zemlji deset posto.
Naknada za topli obrok
Porezni tretman naknade za topli obrok također se razlikuje po zemlji.
Tako u FBiH i Hrvatskoj topli obrok ne podliježe oporezivanju kao u RS-u, Srbiji i Crnoj Gori.
Neoporezivanje toplog obroka pogoduje poslodavcima, jer smanjuje ukupne troškove rada.
Kada se sve usporedi i “stavi na papir”, vidljivo je da su zbirne stope doprinosa u Federaciji BiH najveće u regiji.
Srbija i RS imaju veće stope doprinosa, dok Crna Gora ima najmanje opterećenje na plaću.
