Krajem rujna 2024. devizna aktiva svjetskih središnjih banaka iznosila je 14,3 bilijuna dolara, u usporedbi s 12,9 bilijuna dolara godinu dana ranije.
Tri zemlje u vrhu
Kina, Švicarska i Indija su na vrhu po rastu zlatnih rezervi, pokazuju podaci nacionalnih središnjih banaka.
Apsolutni lider u njihovu rastu bila je Kina, koja je svoju zlatno-deviznu aktivu povećala za 263,3 milijarde dolara. Na drugom mjestu je Švicarska s povećanjem rezervi za 131,9 milijardi, a treća Indija sa 118,1 milijardom dolara.
Prošle godine rezerve Njemačke porasle su za 67,2 milijarde dolara, Francuske za 66,1 milijardu dolara, a Rusije za 64,7 milijardi dolara.
U prvih deset su još Singapur s porastom od 52,4 milijarde dolara, Poljska s 38,8 milijardi dolara i Brazil s 31,7 milijardi dolara, prenosi SEEbiz.
Drugih dvadeset regulatora, uključujući središnje banke Turske, Japana i Meksika, povećalo je svoju imovinu za 10 do 30 milijardi dolara, dok je preostalih sedamdeset zabilježilo povećanje do 10 milijardi dolara.
Istodobno, svaki deseti financijski regulator bilježi smanjenje rezervi. Najviše su smanjeni u Bangladešu – za dvije milijarde dolara, u Dominikanskoj Republici za 1,4 milijarde dolara i u Ukrajini za 820 milijuna dolara.
Zemlje iz Azije
Devizna aktiva smanjena je u Paragvaju, Estoniji, Kuvajtu, Gruziji, Armeniji, Ugandi i Bahamima.
Po visini deviznih rezervi Kina je zadržala svoje dugogodišnje svjetsko vodstvo – krajem rujna 2024. njezina imovina iznosila je 3,57 trilijuna dolara.
Japan je zauzeo drugo mjesto s 1,25 trilijuna. Na trećem mjestu je Švicarska s imovinom od 950 milijardi dolara.
Četvrto mjesto zauzela je Indija koja je akumulirala imovinu vrijednu 706 milijardi dolara, a na petom je Rusija sa 634 milijarde dolara.
Istraživanje je provedeno na temelju informacija nacionalnih središnjih banaka stotinjak svjetskih gospodarstava koje su krajem prosinca 2024. objavile podatke za rujan.
