Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u najnovijem polugodišnjem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija osvrnuo se na politička dešavanja u zemlji u periodu od aprila do oktobra 2025. godine.
Izvještaj opisuje duboku političku krizu, za koju Schmidt tvrdi da je rezultat dugoročne strategije bivšeg predsjednika manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS.
Prema njegovim riječima, aktivnosti Milorada Dodika nisu bile izolovani incidenti, već pažljivo planirani koraci usmjereni na podrivanje ustavnog poretka BiH. Schmidt je naveo da su tenzije ostale u političkim okvirima, iako je u jednom trenutku postojala bojazan od eskalacije u sigurnosni sukob.
Uloga međunarodnih snaga
Istakao je važnu ulogu EUFOR-a u očuvanju stabilnosti zemlje, napominjući da je odluka o jačanju vojnog prisustva bila presudna za održavanje mira.
“Transformacija vojne moći u političke strukture, omogućena Dejtonskim mirovnim sporazumom, još jednom se pokazala efikasnom”, naveo je Schmidt.
U izvještaju je upozorio da su napadi na Dejtonski sporazum i institucije BiH proizveli duboku strukturnu krizu s geopolitičkim odjekom. Kao pozitivan primjer naveo je odluke Ustavnog suda BiH i Centralne izborne komisije, koje su poništile neustavne zakone Narodne skupštine RS i sankcionisale Dodikovo djelovanje.
Raspad državne koalicije
Schmidt konstatuje da je državna koalicija faktički prestala da funkcioniše – Trojka se distancirala od SNSD-a, dok su SNSD i HDZ BiH nastavili blokirati ključne odluke i reforme u Vijeću ministara BiH. Parlament, navodi on, gotovo da ne funkcioniše, a Vijeće ministara nije ostvarilo očekivane rezultate.
Upozorio je i na kašnjenje u ispunjavanju uslova iz “Agende 5+2”, ističući da bi njihovo provođenje bilo dokaz institucionalne zrelosti BiH. Također je ocijenio da međunarodne institucije u BiH moraju ostati prisutne, jer predstavljaju garanciju mira i stabilnosti u zemlji i dalje podložnoj geopolitičkim pritiscima.
Veliki dio izvještaja Schmidt je posvetio pitanju državne imovine, naglašavajući da odluka Ustavnog suda BiH o zabrani raspolaganja tom imovinom izaziva pravnu i ekonomsku neizvjesnost, posebno u Federaciji BiH, koja trpi veće posljedice od RS-a, gdje se odluka otvoreno krši.
“Neophodno je pronaći način da se ublaži zabrana raspolaganja državnom imovinom kako bi vlasti koje poštuju zakon mogle pokretati razvojne projekte”, istakao je Schmidt.
Dodao je da mu je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić uputio službenu inicijativu za izmjene odluke, kojom bi se omogućila realizacija infrastrukturnih projekata od javnog značaja.
Kompletan izvještaj možete pročitati na OVOM LINKU.
