Prihodi od neizravnih poreza u 2024. godini premašili su očekivanja i same Uprave za neizravno poreze, odakle je u rujnu najavljeno da će do kraja godine premašiti 11 milijardi, da bi se u prosincu zaključilo da je višak iznosio punih 500 milijuna oznake.
Korisnicima je podijeljeno rekordnih 11 milijardi i 541 milijun. Privredi je vraćeno više od dvije milijarde, dok su BiH, FBiH, RS i Brčko distrikt BiH dobili gotovo 9,5 milijardi KM, milijardu više nego 2023. godine. Za financiranje institucija na državnoj razini u 2024. godini izdvojeno je 1,02 milijarde, FBiH je dobila 5,18 milijardi, RS 2,9 milijardi KM, a Brčko Distrikt 291 milijun KM.
Na rubu siromaštva
Samo pet godina ranije UIO BiH je prikupila manje od osam milijardi maraka, što je oko 3,5 milijardi manje nego 2024. godine. I dok se proračuni svih razina vlasti prelijevaju stotinama milijuna maraka više, logično je pitanje zašto se toliki priljev značajnije ne osjeti u svakodnevnom životu građana, posebice onih 17 posto, koji prema istraživanjima UN-a žive u ekstremnim ili 700.000 njih koji su na rubu siromaštva.
– Porast opće razine cijena uzrokovao je i rast poreznih prihoda. To se prije svega odnosi na povećanje naplaćenog iznosa po osnovi PDV-a. S druge strane, inflatorni procesi također su utjecali na rast dohodaka, koji, nažalost, nije pratio rast cijena, već je taj rast utjecao na veću potrošnju, točnije, na financijsku vrijednost te potrošnje. Teško je definirati pravi model raspodjele koji bi zadovoljio sve, to je gotovo nemoguće, pogotovo u zemlji kakva je BiH, nažalost – kaže Nikola Papac, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Političke strukture u Bosni i Hercegovini, bez obzira o kojoj se stranci radi, ne žele da ljudima u ovoj zemlji bude bolje ili ne znaju kako iskoristiti te ogromne svote novca da stanje bude bolje, smatra Burch Sanel Halilbegović, direktor profesor na Međunarodnom sveučilištu.
– Sve populističke priče u smislu dokazivanja nekog uspjeha padaju u vodu nakon jednostavnog pitanja – žive li ljudi bolje ili lošije. Za ovih 15 godina, koliko sam se vratio u BiH, mogu potvrditi da je ljudima sve gore. Sve više novca moraju usmjeravati za osnovne životne potrebe, ostavljajući po strani obrazovanje i kulturno uzdizanje. Tako se sustavno urušava društvo, država i njena budućnost. Bojim se da nikoga nije briga. Autokratama je bitno da imaju dovoljno novca da “spajaju kraj s krajem”, isplaćuju mirovine i održavaju socijalni mir – kaže Halilbegović.
Iz fotelje u fotelju
Ekonomije poput bosanskohercegovačke, dodaje, moraju se isključivo fokusirati na razvoj, posebno u područjima koja proizvode veliku vrijednost, ali ne vidi kapacitet unutar vlasti za tako nešto.
– Sve je krivo postavljeno, sve je na staklenim nogama od danas do sutra. Sve me podsjeća na ratna razdoblja kada su se otvarali ti plavi putevi, kada se nije pucalo, a ipak je bio rat. Takva je klima i ne vidim osobu, takvog lidera, koji bi mogao pokrenuti stvari naprijed. Sve što vidimo, pa tako i odluke Vlade FBiH je klasični populizam. Priča se o subvencioniranju doprinosa, a kada privatnik podnese zahtjev za subvenciju, propadne. To ne mogu shvatiti oni koji su se cijeli život selili iz fotelje u fotelju – kaže prof. dr.sc. Sanel Halilbegović.
figure
1,02 milijarde KM za financiranje institucija BiH.
FBiH je dobila 5,18 milijardi KM.
2,9 milijardi KM entiteta RS.
291 milijun KM za Brčko distrikt.
