Mnogi ljudi godinama imaju povišen holesterol, a da toga nisu ni svjesni. Još je iznenađujuće koliko svakodnevne navike i hrana koju redovno jedemo mogu uticati na stanje našeg organizma.
- Povišen holesterol danas predstavlja jedan od najčešćih zdravstvenih problema, a sve veći broj ljudi suočava se s njim bez ikakvih vidljivih simptoma. Upravo ta činjenica često stvara lažan osjećaj sigurnosti, jer mnogi nisu svjesni šta se zapravo dešava u njihovom organizmu. Iako na prvi pogled može djelovati kao bezazlena pojava, dugotrajno povišen nivo holesterola može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, posebno kada je riječ o srcu i krvnim sudovima.
Ljekari godinama upozoravaju da način života ima ogroman utjecaj na ovaj problem. Ishrana, svakodnevne navike, ali i nivo fizičke aktivnosti mogu značajno uticati na vrijednosti holesterola u krvi. Zbog toga osobe koje imaju povišene vrijednosti moraju posvetiti posebnu pažnju izboru hrane, ali i načinu na koji organizuju svoj svakodnevni život.
Holesterol je zapravo masna supstanca koja se prirodno nalazi u ljudskom organizmu i ima nekoliko važnih funkcija. Tijelo ga koristi za proizvodnju određenih hormona, stvaranje vitamina D i za proizvodnju supstanci koje su potrebne za pravilnu probavu hrane. Drugim riječima, on je neophodan za normalno funkcionisanje organizma. Problem se javlja tek onda kada ga u krvi ima previše ili kada počne da se zadržava na mjestima gdje ne bi trebalo.
- U medicini se često govori o dvije vrste holesterola koje imaju različitu ulogu u organizmu. Jedan od njih je takozvani “dobar” HDL holesterol, koji zapravo ima zaštitnu funkciju. Njegov zadatak je da prikuplja višak holesterola iz krvi i vraća ga u jetru, gdje se kasnije razgrađuje i izbacuje iz tijela.
S druge strane nalazi se “loš” LDL holesterol, koji može predstavljati problem kada ga ima previše. On se može taložiti na zidovima krvnih sudova i vremenom stvarati naslage koje sužavaju prostor kroz koji krv prolazi. Kada se takve naslage godinama gomilaju, dolazi do procesa poznatog kao ateroskleroza. Krvni sudovi tada postaju uži i manje elastični, što značajno povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja.
Mnogi ljudi vjeruju da je povišen holesterol isključivo posljedica loše ishrane, ali stvarnost je nešto složenija. Veliki dio holesterola zapravo proizvodi sam organizam. Procjenjuje se da čak dvije trećine ukupne količine nastaje u tijelu, dok se preostali dio unosi putem hrane.
- Zbog toga se dešava da čak i osobe koje se relativno zdravo hrane mogu imati povišene vrijednosti. Na nivo holesterola utiču i drugi faktori kao što su genetika, starosna dob, fizička aktivnost, ali i određena zdravstvena stanja.
Posebno je važan i nasljedni faktor. Kod nekih ljudi postoji genetska predispozicija zbog koje organizam prirodno proizvodi više holesterola nego što je potrebno. U takvim situacijama redovne laboratorijske kontrole postaju izuzetno važne, naročito ako u porodici postoje slučajevi bolesti srca ili krvnih sudova.
Još jedan faktor koji često iznenadi mnoge jeste način na koji tijelo obrađuje šećer. Kada se unese veća količina šećera, organizam ga može pretvoriti u masnoće. To znači da čak i namirnice koje se smatraju zdravima, poput voća, treba konzumirati umjereno i u pravo vrijeme. Stručnjaci često savjetuju da se voće jede ranije tokom dana, kada je metabolizam brži i organizam lakše koristi energiju.
- Kada je riječ o kontroli holesterola, pravilna ishrana igra ključnu ulogu. Ne radi se samo o izbjegavanju određene hrane, već o stvaranju uravnoteženog načina ishrane koji organizmu pruža sve potrebne nutrijente.
Stručnjaci često ističu da doručak ne bi trebalo preskakati. Jutarnji obrok organizmu daje energiju za početak dana i može biti nešto obilniji. Tokom ostatka dana preporučuje se laganija hrana koja ne opterećuje probavni sistem.
S godinama metabolizam prirodno usporava, što znači da tijelo sporije sagorijeva kalorije i masti. Upravo zbog toga laganiji ručkovi i večere često su bolji izbor od teških i masnih jela. Takva promjena može pomoći organizmu da lakše održava ravnotežu i smanji rizik od nakupljanja štetnih masnoća.
- Osobama koje imaju povišen holesterol često se savjetuje da u svoju svakodnevnu ishranu uključe integralne vrste hljeba, poput ražanog ili crnog hljeba, jer sadrže više vlakana koja mogu pomoći u regulaciji masnoća u krvi.
Fermentirani mliječni proizvodi poput kefira i kiselog mlijeka također su čest izbor u preporukama nutricionista. Osim toga, riba – posebno plava riba – poznata je po korisnim masnim kiselinama koje mogu imati pozitivan učinak na zdravlje srca.
- Stručnjaci naglašavaju da fizička aktivnost ne mora nužno značiti intenzivan trening ili naporne sportove. Mnogo je važnije pronaći aktivnost koja odgovara životnom stilu i fizičkim mogućnostima pojedinca.
Za neke ljude to može biti plivanje, vožnja bicikla ili planinarenje, dok drugi više uživaju u jednostavnim šetnjama. Čak i male promjene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki utjecaj na zdravlje. Osoba koja se ranije nije mnogo kretala može početi s kratkim šetnjama, a zatim postepeno povećavati trajanje aktivnosti.
- Na kraju, stručnjaci podsjećaju na jednu važnu činjenicu – svaka dodatna minuta kretanja doprinosi zdravlju. Dugoročno gledano, redovna fizička aktivnost može značajno poboljšati rad srca, stanje krvnih sudova i opći metabolizam. Upravo zbog toga mnogi ljekari savjetuju da kretanje postane dio svakodnevne rutine, bez obzira na godine ili trenutnu fizičku kondiciju.
