Srčana slabost: Hitna potreba za prevencijom
Prevencija ostaje ključni faktor u borbi protiv srčanih oboljenja, koja su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u našoj zemlji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, srčana oboljenja su odgovorna za više od 30% smrtnih slučajeva svake godine. U okviru opsežnog istraživanja, srpski kardiolozi posvećuju posebnu pažnju prepoznavanju rizičnih pacijenata kako bi se smanjila učestalost teških komplikacija. Kardiolog profesore dr Miljko Ristić, gost Jutarnjeg programa na RTS-u, naglašava da je Srbija, bez adekvatnih mjera prevencije, na putu da ostane evropski rekorder po broju oboljelih od bolesti srca.
U ovom trenutku, tim kardiologa prati 1.300 pacijenata s ciljem da otkrije koji od njih su u riziku od razvijanja srčane slabosti. Ovaj oblik srčanog oboljenja često se javlja kao posljedica infarkta miokarda, a rezultira ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući kratkoću daha, oticanje nogu i česte hospitalizacije. Dr Ristić upozorava da se stanje srčanih bolesnika u Srbiji ne smije zanemariti i da je potrebna hitna akcija. Ova akcija ne uključuje samo medicinski tretman, već i proaktivan pristup u prevenciji i edukaciji pacijenata.
Alarmantna statistika o srčanim bolestima
Prema izjavama stručnjaka, bolesti srca i krvnih sudova nastavljaju biti dominantan uzrok smrtnosti ne samo u Srbiji, već i širom Evrope. Nažalost, činjenica je da se nakon infarkta miokarda veliki broj pacijenata suočava s razvojem srčane slabosti. “Kako godine prolaze, tako se sve više ljudi susreće s ovim problemom, a neophodno je da prepoznamo uzroke i potencijalne rizične faktore”, ističe dr Ristić, naglašavajući da je prevencija od suštinskog značaja. U Evropi se godišnje registruje više od 1,5 miliona novih slučajeva srčane slabosti, čime se jasno ukazuje na potrebu za sveobuhvatnijim pristupom u dijagnostici i liječenju.Uzroci srčane slabosti
Jedan od glavnih uzroka razvoja srčane slabosti je koronarna bolest, koja se često razvija neprimjetno tokom godina. Dr Ristić ukazuje da nepravilna ishrana, koja uključuje visoke količine masne hrane, dovodi do taloženja holesterola u krvnim sudovima. “Kada dođe do suženja arterija, posljedice mogu biti fatalne”, objašnjava on, naglašavajući da su ovakva saznanja ključna za prevenciju. Osim ishrane, stres i nedovoljna fizička aktivnost također doprinose razvoju srčanih oboljenja. Na primjer, osobe koje vode sjedilački način života imaju povećan rizik od razvoja srčanih problema, jer fizička neaktivnost može dovesti do prekomjerne tjelesne težine i drugih zdravstvenih komplikacija.Pored ishrane, fizička neaktivnost i pušenje također igraju značajnu ulogu u povećanju rizika od srčanih oboljenja. Dr Ristić upozorava na ozbiljnost situacije, ističući da se pušenje među mladima povećava. “Duvan je izuzetno štetan ne samo za srce, već i za pluća. Prevencija bolesti mora započeti što ranije, uključujući edukaciju mladih o zdravom načinu života”, dodaje on. Također, važno je napomenuti da su i genetski faktori značajni u razvoju ovih oboljenja, te da ljudi s porodičnom istorijom srčanih bolesti trebaju biti posebno oprezni.
Prevencija: Neophodnost ozbiljne akcije
Iako postoje moderni dijagnostički alati, prevencija u Srbiji nije dovoljno shvaćena ozbiljno. “Imamo stručnjake i institucije koje mogu na vrijeme otkriti rane znakove koronarne bolesti, ali pacijenti se često ne javljaju na preglede”, naglašava dr Ristić. Osnovni pregled kao što je elektrokardiogram traje samo tri minuta, ali je puno ljudi neodgovorno prema svom zdravlju. Ovaj stav može imati ozbiljne posledice, jer rani simptomi srčanih oboljenja često nisu uočljivi, a propušteno vrijeme može skupo koštati pacijente.Modeli prevencijskog pregleda iz inostranstva
Kao primjer dobre prakse, dr Ristić ističe zapadne zemlje, gdje su preventivni pregledi obavezni i propisani zakonom. “Ako niste na pregledu u predviđenom roku, troškove lečenja morate snositi sami. Ovaj pristup bi mogao biti efikasan način da se poveća svijest o važnosti prevencije”, kaže on, sugerišući da bi sličan model mogao biti implementiran i u Srbiji. Takvi programi ne samo da bi povećali broj ljudi koji se podvrgavaju redovnim pregledima, već bi također doprinijeli smanjenju ukupnog broja oboljelih od srčanih bolesti.Istraživanje u toku
Aktuelno istraživanje koje traje obuhvata 1.300 pacijenata i proučava uticaj ishrane, fizičke aktivnosti i pušenja na razvoj srčane slabosti nakon infarkta. Ovi rezultati će pomoći ljekarima da pravovremeno identifikuju pacijente u najvećem riziku. “Ovo istraživanje predstavlja važan korak ka boljem razumevanju srčanih oboljenja i prevenciji”, zaključuje dr Ristić. Rezultati će također pomoći u izradi specifičnih smjernica za prevenciju srčanih bolesti koje mogu biti prilagođene lokalnim potrebama i specifičnostima.U zaključku, prevencija srčanih bolesti mora postati prioritet za sve nas. Vreme je da preuzmemo odgovornost za svoje zdravlje i zdravlje budućih generacija. Edukacija, redovni pregledi i promjena životnih navika mogu učiniti razliku i smanjiti rizik od srčanih oboljenja u našoj zemlji. Posljednji podaci pokazuju da se prevencijom čak 80% srčanih oboljenja može spriječiti, stoga je važno da svi zajedno radimo na podizanju svijesti o ovoj važnoj temi.
